Prije punih 100 godina u Lipovljanima se rodila i počela ostvarivati ideja o osnivanju Pjevačkog društva, iz čega je, kroz stotinu godina gotovo neprekidnog djelovanja, stasalo vrlo kvalitetno i aktivno Kulturno-umjetničko društvo ‘Lipa’. Osim aktivnog promicanja tradicijske kulturne baštine, prije svega lipovljanskih plesova i pjesama, kao najstarije kulturno društvo ‘Lipa’ je, u prvom stoljeću djelovanja, bila i rasadnik plesača, svirača i pjevača u Lipovljanima. Dio njih, osnovali su, ili samo nastupali, i u drugim, mlađim, lipovljanskim kulturnih udrugama, poput Kulturno prosvjetnog društva Ukrajinaca ‘Karpati’, Češke besede općine Lipovljani, Mješovitog pjevačkog zbora ‘Lira’, pjevačkog zbora umirovljenika, nekoliko tamburaških sastava…
Prije 50-tak godina u KUD-u ‘Lipa’, osim hrvatskog folklora, plesao se i predstavljao i folklor svih nacionalnih manjina koje danas imaju svoja društva i udruge. Danas, kao podsjetnik na ta vremena, članovi KUD-a ‘Lipa’, čuvaju, uče i izvode, uz hrvatsku kulturnu baštinu, i onu slovačke nacionalne manjine, jer imaju dva i pol desetljeća dugu, uspješnu suradnju s Maticom slovačkom Lipovljani.
KUD ‘Lipa’ osim toga i najznačajniji je predstavnik Lipovljana i lipovljanskog područja, po čitavoj Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, sa po 30-tak i više nastupa tijekom jedne godine. Pronose članovi KUD-a glas o Lipovljanima, maloj, ali složnoj multinacionalnoj sredini, u kojoj skladno žive pripadnici 13 nacionalnosti, a prijašnjih desetljeća bilo je i pripadnika 17 nacionalnih manjina. Mnogi od tih pripadnika, ili njihovi potomci, i sami su ili, ili još uvijek jesu, članovi KUD-a ‘Lipa’, a takvim zajedništvom u Lipovljanima svi se ponose.
Svjedočanstvo o jednom stoljeću organiziranog pjevanja, odnosno njegovanja i izvođenja kulturne baštine lipovljanskog kraja, nalazimo u monografiji ‘KUD ‘Lipa’ Lipovljani, koja je tiskana 2018. godine. U njoj, među ostalim, piše:
‘Za početak KUD-a u Lipovljanima odlučujućim bio je trenutak o ideji utemeljenja Pjevačkog društva. Javila se krajem siječnja1921. godine. Začetnici su joj Vilim Huzjak, Mijo Mačkala, Gjuro Žanić, Ivan Paškovski i Martin Šefanac. …
… Postupno, osim pjevačke, unutar lipovljanskog društva počinju djelovati tamburaška i kazališna skupina. Zemaljska vlada, društvo je priznala 1923. godine. Ubilježeno je pod nazivom Pjevačko društvo ‘Lipa’ u Lipovljanima. Na konstituirajućoj sjednici Odbora Pjevačkog društva ‘Lipa’, održanoj 28. veljače 1923. godine, izabrani su, za predsjednika Vilim Huzjak, potpredsjednika Antun Novak, tajnika Marko Laluš, blagajnika Martin Štefanac, arhivara Sigmund Antolak, odbornika Ivan Paškovski, odbornicu I Vilma Mačkala i odbornicu II Tekla Paškovski. Društvo broji 60-tak članova.
Članovi pjevačke skupine, kojima je zborovođa Vilim Huzjak, četveroglasno su izvodili svjetovne i duhovne pjesme. Iduće 1924. godine, 25. ožujka konstituiran je novi Upravni odbor zbog toga što je dosadašnji predsjednik Vilim Huzjak, kao kapelan dotadašnji kapela župe Lipovljani, premješten iz Lipovljana. Za novog predsjednika izabran je Martin Štefanac, a za tajnika Mijo Mačkala. …
Pa, iako se ideja i osnivanje Pjevačkog društva ‘Lipa’, danas KUD-a ‘Lipa’, održalo 1921. godine, dakle dvije godine nakon završetka Prvog svjetskog rata, nakon kojeg se činilo da dolazi vrijeme mira, razvoja i perspektive, tek1924. godina uzima se kao godina osnivanja ‘Lipe’. Možda nepravedno, prema trogodišnjem radu i aktivnostima do tada, ali to je godina u kojoj se radi prema svim pravilima utemeljenog društva. Službena 100-godišnjica KUD-a ‘Lipa’ tek dolazi, no ideja i početak njene realizacije, osnivanjem pjevačkog društva, krenulo je tri godine ranije, i ovih dana, navršava se puno stoljeće te plemenite i važne ideje, koja Lipovljane, Lipovljance i lipovljansko područje svrstava u uljuđenu, multietničku kulturnu sredinu vrlo cijenjenu na državnoj i međunarodnoj razini. Zahvaljujući, među ostalim, i svim članovima KUD-a ‘Lipa’ iz Lipovljana koji su u njoj djelovali tijekom posljednjih 100 godina.
Damir SMETKO
