Na Cvjetnicu ili Nedjelju Muke Gospodnje počinje Veliki ili Sveti tjedan. Na taj dan u cijeloj katoličkoj Crkvi spominjemo se slavnog Isusovog ulaska u Jeruzalem. Na ulasku u grad Izraelski narod je dočekao Isusa sa palminim i maslinovim grančicama u ruci i prostirući haljine ispod magarca na kojemu je jahao te pjevajući: „Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!“
Na taj spomen i u župnoj crkvi sv. Josipa u Lipovljanima župnik i vjernici proslavili su na simboličan način s maslinovim grančicama u rukama taj Isusov ulazak. Na početku mise bila je procesija ispred crkve u kojoj je pročitano 
Evanđelje i blagoslovljene su grančice. Kasnije na svetoj Misi još jednom je bila posvjedočena Isusova muka u otpjevanoj muci po Matejevom Evanđelju.
Na Veliki četvrtak spominjemo se Večere Gospodnje i ustanovljenja sakramenata svetog reda (svećeništva) i sakramenta Euharistije. Na jutarnjoj misi u katedrali sv. Terezije Aviljske kao i u svim katedrala bila je Misa posvete ulja. To ulje se koristi kroz cijelu godinu za sakrament sv. potvrde, bolesničkog pomazanja i za katekumene koji se krste na Veliku subotu. Velikim četvrtkom započinje i Vazmeno trodnevlje.
Na večernjoj misi u župnoj crkvi u Lipovljanima vjernici su uz župnika proslavili taj spomendan Isusove Posljednje večere sa Apostolima. Nakon službe riječi uslijedilo je pranje nogu dvanaestorici apostola.
Na misi su zavezana zvona i orgulje su prestale svirati i ta tišina trajat će do
Velike subote navečer kada će biti proslava Isusovog
uskrsnuća. Na kraju misnog slavlja presveti oltarski sakrament i posvećena hostija prebačeni su u pokrajnji tabernakul.
Veliki petak je spomendan muke i smrti Isusove. To je jedini dan u liturgijskoj godini kada se ne slavi euharistijsko slavlje. U crkvi nema obučenih oltara, svijeća, križeva ni cvijeća. Obredi Velikog petaka sastoje se od tri dijela. Prvi je služba riječi u kojoj se čita čitanje iz Starog zavjeta, psalam i pjeva se Muka po evanđelistu Ivanu. U drugom dijelu obreda je ljubljenje križa. Treći dio je sveta pričest. Na kraju obreda slijedi bdijenje kod Isusovog groba na kojemu je položen Presveti oltarski sakrament.
Treći dan Vazmenog trodnevlja je Velika subota. To je dan tišine i molitve. U večernjim satima vjernici se okupljaju u crkvi da bi proslavili uskrsnuće Gospodinovo.
Misno bdijenje započinje blagoslovom ognja ispred crkve i paljenje uskrsle svijeće na kojoj se označavaju grčka slova alfa i omega (početak i svršetak) i zabada se 5 Isusovih rana. Na toj svijeći se nalaze i brojevi tekuće godine. Zatim svećenik sa posvećenom svijećom i kadionicom ulazi na glavna vrata crkve i pjeva: „Svjetlo Kristovo!“ I tako tri puta i svaki put se pale svijetla, ali ne u potpunosti jer do Slave crkva ostaje u polumraku. 
Poslije ulaska slijedi hvalospjev svijeći i služba riječi u kojoj se čitaju tri čitanja iz Starog zavjeta uz psalme te Poslanica iz Novog zavjeta. Tek tada dolazi radostan trenutak u crkvu. Zvona počinju zvoniti, orgulje počinju svirati i pjeva se Slava Bogu na visini, nakon koje slijedi i radosna Aleluja. Na veliku subotu obično katekumeni primaju sakramente inicijacija tj. uvođenja u crkvenu zajednicu, a to su krštenje, potvrda i euharistija. Misno bdijenje završava blagoslovom jela i pjevanjem Kraljice Neba.
(Marija Hubak)
