Republika Hrvatska ima jedan od najnaprednijih zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je usvojen prije 20 godina. O iskustvima u primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina raspravljo se u panel raspravi za okruglim stolom u okviru programa Lipovljanskih susreta 2023.
„Lipovljanski susreti„ , najveća i najznačajnija manifestacija nacionalnih manjina u Hrvatskoj kontinuirano pokazuje važnost očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta nacionalnih manjina te društveni značaj promicanja kulturne raznolikosti i zajedništva.
„U Hrvatskoj ravnopravnos hrvatskim narodom žive pripadnici 20 nacionalnih manjina. Sve ih jednako poštujemo i uvažavamo.“, istaknula je Mirela Mulić izaslanica predsjednika RK, visokog pokrovitelja Liopovljanskih susreta. „Stoljećima zajendo živimo, radujemo se i veselimo. Tako ćemo i nastaviti, jer međusobno se uvažavamo.“, zaključila je Melita Mulić, a jamac njene poruke je zakon o pravima nacionalnih manjina.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga u svom kraćem govoru u središnjem programu posebno je naglasio činjenicu kako su nacionalne manjine bogatstvo u svakoj državi te kako su one most koji povezuje narode i nacionalnosti i pomažu jačanju gospodarskih, kulturnih i drugih međudržavnih veza. Izaslanik predsjednika Vlade RH Marin Piletić u svom je obraćanju poručio “da je u Europi suživot sine qua non, te da je tolerancija i zajedništvo dio europskog i hrvatskog identiteta.”
Sudionike u panel raspravi za okruglim stolom u raspravu je uveo Josi Krajči, predsjednik Matice slovačke Lipovljani.
Sudionici u raspravi bili su; zamjenica župana Mirjana Olujić, saborski zastupnik Vladimir Bilek, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Alen Tahiri.
U raspravi je ispoljena visoka suglasnost o kvaliteti hrvatskih zakonskih rješenja ali i nužnosti traženja novih načina i modela njihove primjene kako bi se manjinska prava mogla bolje ostvarivati i dalje razvijati.
Temu je otvorio Alen Tahiri ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH koji je posebno istakao kako se na međunarodnim konferencijama vezanim za manjinska i ljudska prava na kojima često predstavlja Hrvatsku mogu čuti vrlo pozitivni komentari o stanju manjinskih prava u Hrvatskoj. „Upravo se hrvatski primjer istaknut kao ogledni jer je posebno na zakonodavnoj odnosno institucionalnoj razini postignuta vrlo visoka razina zaštite. Tu središnju ulogu ima upravo primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je na snazi već punih 20 godina. Na nedavnoj konferenciji u Ženevi je ocijenjeno kako bi hrvatski primjer poštovanja prava nacionalnih manjina mogao biti primjenjiv i nekim drugim zemljama Europske unije.“ Tahiri je još i najavio kako će uskoro započeti novi ciklus edukacije predstavnika nacionalnih manjina vezano uz važnost i ulogu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina na županijskim, gradskim i općinskim razinama.
U nastavku, govorio je Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine koji je uz ostalo spomenuo kako je u prosincu prošle godien obilježena 20-ta obljetnica donošenja i primjene Zakona o pravima nacionalnih manjina. On je podsjetio da je u procesu prijema RH u EU poglavlje 23.-je bilo od posebnog značaja. Hrvatska je dobila zadatak „urediti to pitanje“ što je i učinjeno. Rekao je i kako su autori Ustavnog zakona vrlo odgovorno i stručno pristupili njegovom kreiranju pa je kvalitetno definirano i djelovanja Savjeta za nacionalne manjine kao nove, krovne institucije manjinske politike u hrvatskom društvu. U nastavku izlaganja Varga je istaknuo značaj primjene novih tehnologija odnosno on-line prijava na projekte i natječaje Savjeta što je uspješno zaživjelo zadnjih nekoliko godina i pridonijelo boljoj operacionalizaciji i provedbi planiranih aktivnosti.
Vladimir Bilek, saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, podsjetio je da su saborski zastupnici iz redova nacioanlnih manjina prema zakonskoj odredbi dio Savjeta za nacionalne manjine te kako je važna njihova suradnja i sa vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ali i kako je posebno važno njihovo djelovanje prema Vladi RH i njenim ministarstvima te prema jedinicama lokalne uprave i samouprave gdje su izabrani. Sve je to itekako potrebno kako bi se što bolje implementirao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Nakon 20 godina primjene, vidljivo je kako bi neke dijelove trebalo modificirati i korigirati u skladu s aktualnim vremenom. Za to je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru odnosno veliko jedinstvo i razumijevanje na državnoj političkoj razini. Bilek je rekao kako je na njegovu inicijativu svojedobno oformljen i Savjet zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine kako bi se što bolje analizirala problematika tih nacionalnih manjina na terenu gdje žive. To je bilo u okviru priprema za donošenje Operativnog programa Vlade RH za naconalne manjine 2017. godine, koje su potrajale 13 mjeseci. Prema ocjeni Bileka, gledano sa današnje vremenske distance, taj prvi Operativni program ispunjen je oko 50%, no Česi i Slovaci mogu biti zadovoljni jer je većina glavnih zadataka riješena. Taj Operativni program je naime, osim poštovanja prava predstavnika nacionalnih manjina obuhvaćao i rješavanje infrastrukturnih pitanja poput elektrifikacije naselja, gradnju infrastrukturnih objekata itd. Novi Operativni program koji je sada na snazi više je fokusiran na provedbu raznih programa koji su u ingerenciji tri ministarstva Vlade RH (ministarstva regionalnog razvoja, poljoprivrede i gospodarstva). Posebno je značajno što je aktualni Operativni program sada zapravo dio Programa Vlade RH, dakle nije nekakav periferni dio, nego sastavnica osnovnih Vladinih programskih smjernica.
U nastavku rasprave govorila je zamjenica župana Sisačko-moslavačke županije izabrana iz redova srpske nacionalne manjine Mirjana Oluić. Ona je posebno istakla važnost operativnih aktivnosti koje se odnose na predstavnike svih nacionalnih manjina na spomenutom prostoru. Ona smatra kako su Lipovljani izvrstan primjer kako u zajedništvu može živjeti puno pripadnika raznim nacionalnih manjina sa većinskim narodom. Važan je senzibilitet lokalne uprave i samopurave za sve manjinske probleme. Nakon nedavnog popisa stanovništva broj vijeća nacionalnih manjina u SMŽ se smanjio sa pet na tri. Zakonski je uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina sjajno zamišljena, no u operativnom smislu i u realnom životu trebalo bi poraditi na osnaživanju njihove uloge što bi doprinijelo jačanju cijele društvene zajednice. Županija je u zadnje vrijeme pogođena potresom, poplavama i olujnim nevremenom, i drugim nepovoljnim događajima što je utjecalo na kvalitetu života svih ljudi na tom području te je tu potrebna dodatna pomoć sa državne razine. Ali je istakla kako se „ovdje svi zajedno u zadnje vrijeme prioritetno bavimo egzistencijalnim problemima i ljudi ne gledaju tko je tko u smislu nacionalne pripadnosti, vjerske opredijeljenosti i slično.“-dodala je također. „Nakon 20 godina primjene Zakon o pravima nacionalnih manjina trebao bi doživjeti određene modifikacije te ga prilagoditi aktualnoj problematici. U Sisačko-moslavačkoj županiji je formiran i poseban ured koji ima zadatak koordinirati i pomoću u rješavanju svih problema pripadnika nacionalnih manjina i on radi vrlo uspješno. Za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina potrebno je izdvojiti više sredstava odnonsno trebalo bi to zakonski bolje regulirati jer oni vrlo teško, bez takve potpore, mogu realizirati svoje vrlo kvalitetne programe. Trenutno imaju onoliko koliko je jedva dovljno za „golu egzistenciju“- na završetku je rekla je dožupanica Oluić.
Juraj Bahnik, predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba i potpredsjednik Saveza Čeha u RH u raspravi je upozorio da provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ne bi smjele imati „dvije brzine“ nego bi sve razine trebalo djelovati istom snagom. Konkretno, kako se uspješno funkcionira sa državen razine, tako bi trebalo biti i s razine lokalne uprave i samouprave. Potrebe pripadnika nacionalnih manjina trebaju biti odgovarajuća proračunska stavka koja se mora ispoštovati- rekao je uz ostalo Bahnik.
U zaključcima rasprave se posebno istaklo kako u svakom slučaju treba ojačati lokalnu razinu djelovanja, a to su vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, čemu se u proteklom vremenu možda nije pridavala dovoljna pozornost.
Savjet za nacionalne manjine tu ubuduće planira više pomoći, istakao je je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga upozorivši istovremeno da svaka manjina ima svoje specifičnosti i različite potrebe te da su prisutne razlike i u urbanim i ruralnim područjima. Grad Zagreb je primjerice u zadnje vrijeme smanjio sredstva za nacionalne manjine pa su od odgovornih zatražena objašnjenja zašto je to tako.
Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri je pak uputio na mogućnosti apliciranja udruga, vijeća i predstavnika nacionalnih manjina prema natječajima za sredstva EU, a Vlada RH nastavlja razmatrati nove mogućnosti pomoći predstavnicima nacionalnih manjina primjerice kroz Europski socijalni fond i slično.
U zaključku rasprave također su analizirani i podaci zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj koji su se pojavili na display-u video projektora u dvorani. Naglašena je kako je svekolika depopulacija stanovništva u Hrvatskoj posebno zahvatila i pripadnike nacionalnih manjina. Broj stanovništva se smanjuje. Za to postoje mnogobrojni razlozi no za pretpostaviti je kako dominiraju oni gospodarski. Ulaskom RH u EU omogućene su intenzivnije migracije vezane uz tržište rada, pa se mnogi odlučuju potražiti zaposlenje u razvijenijim državama EU. Ovi novi podatci o broju i strukturi stanovništvu u Hrvatskoj utjecat će bez sumnje na donošenje odgovarajućih politika, a svakako bi trebalo izbjeći da utječu na smanjenje prava pripadnika nacionalnih manjina.
