Lipovljanski susreti, najveća i najznačajnija manifestacija nacionalnih manjina 50 godina svjetionik je europskih ideja i vrijednosti. Ujedinjeni u različitosti u ovom su mjestu brojne nacionalne manjine na sve poteškoće i izazove zajednički odgovor tražili u razgovoru i dogovoru i tako gradili skladan suživot. Lipovljani su i danas primjer kako se to može pa svake godine Lipovljanski susreti počinju panel raspravom o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacinalnih manjina.
Josip Krajči, voditelj panela i predsjednik Matice Slovačke Lipovljani u uvodu je istaknuo je kako su napređenju i provedbi ovog zakona svakako doprinijele i rasprave za okruglim stolom iz Lipovljana. Izrazio je zadovoljstvo provedbom zakona te je dodao kako se Lipovljani ističu provedbom zakona pa djeca u lipovljanskoj školi po modelu C uče svoje materinje jezike: češki, slovački i ukrajinski.
Nikola Horvat, načelnik Općine Lipovljani dodaoo je kako su Lipovljani “Primjer suživota pripadnika manjina s većinskim stanovništvom te je to bogatstvo koje mi svake godine krajem kolovoza želimo prikazati svim našim posjetiteljima, kako bi vidjeli da jedno malo mjesto može živjeti europske vrijednosti.” Podjsetio je kako je ideja o održavanju manifestacije nacionalnih manjina u Lipovljanima prvi put predstavljna 1974. Godine. “Nastavili smo širiti ideje naših djedova i sugrađana i dalje oplemenjujemo I širimo njihove ideje te ćemo ove ideje Lipovljanskih susreta i europske vrijednosti prenositi i generacijama koje dolaze.”, poručio je načelnik Lipovljana.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga u svom obraćanju istaknuo je da su „ Lipovljanski susreti“ izuzetno važan događaj ne samo za nacionalne manjine nego i puno šire jer se održavaju u vremenima globalnih geopolitičkih kriza i nesigurnosti, migracija i širenja terorizma.
„Sve to ima utjecaja i na hrvatsko društvo te rezultira porastom nacionalizma, netolerancije, šovinizma, govora mržnje i drugih neželjenih pojava. No, činjenica je da je zaštita prava nacionalnih manjina u RH zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te manjinskom legislativom na visokoj razini. S druge strane, nakon ulaska RH u Europsku uniju, postoje inicijative i tendencije pojedinih krugova o smanjivanju dosegnutih prava. I upravo zato ovi susreti mogu i moraju poslužiti mnogima kao primjer i praksa u promicanju toliko nužne uzajamne tolerancije, suživota i povjerenja te svjedočiti da hrvatska zvijezda u EU sjaji raznolikim i bogatijim sjajem od mnogih, na što svi zajedno možemo biti ponosni.“ Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlde RH zaključio je: “- Ja mislim da mi moramo biti zadovoljni s tim zakonom, da su prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj na jednom zadovoljavajućem nivou. Mi kao članovi Savjeta za nacionalne manjine moramo brinuti i iznalaziti rješenja i nove načine kako bi poboljšali položaj nacionalnih manjina.”
U panel raspravi ”Iskustva u provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH” sudjelovali su I ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vlade RH Danijela Gaube te Mirjana Oluić, dožupanica Sisačko-moslavačke županije iz redova srpske nacionalne manjine .
Složili su se kako Hrvatska ima najnapredniji Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Europi te je rečeno kako neke europske zemlje uopće nemaju zakone o pravima nacionalnih manjina. U provedbi Zakona sve je manje poteškoća, jer se odgovori na sve izazove traže u ovakvim i sličnim rasprava u kojima sudjeluju predstavnici svih nacionalnih manina i većinskog naroda.
Zaključeno je kako će se zahvaljući ovom zakonu položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj i daje uaprijeđivati. Sudionici su izrazili i zadovoljstvo što su ove godine za 25% povećana sredstva za sufinanciranje programa i projekata udruga I organizacija nacionalnih manjina.
