VIŠE TISUĆA POSJETITELJA UŽIVALO JE U NASTUPIMA DRUŠTAVA NACIONALNIH MANJINA

Mimohodom svih društava nacionalnih manjina kroz centar Lipovljana, koji su nastupili na velikoj pozornici ‘Susreta’, najavljeno je svečano otvorenje „Lipovljanskih susreta 2018.“ Kod dolaska na pozornicu, svako je društvo predstavljeno, a nakon svečanog otvorenja „Susreta“ započeo je program na kojem je nastupilo 10 društava koji su posjetiteljima predstavili dio svoje plesne i pjevačke baštine.

Uz završetak svečanog otvorenja, na pozornici su prvo nastupili članovi Mješovitog pjevačkog zbora ‘Lira’ iz Lipovljana osnovanog prije 22 godina. Četveroglasno izvode svjetovne, duhovne, umjetničke pjesme na hrvatskom, slovačkom, njemačkom, češkom i latinskom jeziku. Ponosni su na nastupe na nastupe na smotrama slovačke pjesme koje organizira Savez Slovaka u RH, nastupom u katedrali, Marijanskim svetištima i Međugorju. Predstavili su se pjesmom „Blagoslovljena ova zemlja“. Pjesmu je glazbeno obradio i za zbor prilagodio profesor glazbe Franjo Rodić.

Kao znak dobrodošlice svim društvima nacionalnih manjina na pozornici su potom nastupili članovi Kulturno umjetničkog društva ‘Lipa’, Lipovljani, koji gotovo stotinu godina putem pjesme i plesa njeguju kulturnu baštinu hrvatskog naroda i nacionalnih manjina koje u slozi i miru žive u Lipovljanima.

Posjetiteljima su se predstavili pjesmama i plesovima Moslavine pod nazivom „Igram, pjevam, ne znam šta“.. Koreografiju je uvježbao i na scenu postavio voditelj Tihomir Krmek, uz pratnju tamburaške skupine KUD-a ‘Lipa’, koju vodi profesor glazbe Franjo Rodić.

Slovačka kulturno umjetnička udruga  „Franjo Strapač“ iz  Markovca Našičkog osnovana je 1973. godine i čini srce i jezgru Matice slovačke Markovac Našički. Društvo broji 110 aktivnih članova koji djeluju u maloj, srednjoj i velikoj plesačkoj i pjevačkoj skupini, te glazbenoj. Plesno umijeće i ljubav prema folkloru rado izvode u svim krajevima Hrvatske, Češke, Rumunjske, Poljske, Vojvodine, Crne Gore i Makedonije. Predstavili su se slovačkim plesom „Šikovna“. Ples potječe iz oblasti Liptova, a odlikuje se brzim koracima, okretima i skokovima. Koreografiju je postavio Ivan Hanižjar.

Društvo perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“, registrirano je 2001. godine, iako je s radom pjevačka  skupina i skupina za očuvanje kulturno povijesne baštine započela još 1995. godine. U sklopu društva djeluje duhovna, folklorna i sportska skupina, a tijekom godine ostvare oko 15 nastupa diljem Hrvatske. Predstavili su se spletom kola „Poigraj, poskoči“ i „Zetskim kolom“, te pjevanjem stare perojske pjesme, uz pratnju glazbene skupine pod vodstvom Mitra Vučerića. Voditelj folklorne skupine je Dragan Vučerić.

Češka obec Bjelovar, folklorna skupina „Srdečko“ osnovani su 1918. godine, broje 300 članova i djeluju u 7 skupina; ženski pjevački zbor, vokalna skupina, 3 folklorne skupine, muzička i kazališna skupina.  U okviru svih skupina odvija se vrlo intenzivan rad na očuvanju kulture i običaja češke manjine u RH.  Folklorna skupina „Srdečko“ okuplja oko 50 članova, rade u tri skupine. Velika skupina broji 20 članova koji plešu više od 20 godina, a posebni su po tome što ples koji plešu svojim pokretima govore sve jezike svijeta. Ponosni su na nastup na Krajanskom festivalu u Pragu gdje su osvojili prvo mjesto. Predstavili su se Spletom čeških pjesama i plesova koji prikazuju svakodnevni život i rad na selu. Koreograf je Snježana Srdić, a voditelj skupine Danijel Srdić.

„Tradicija“ i „Crni biseri“ Sisak aktivno djeluju od 1990. godine. O njima govore mnogobrojni nastupi diljem Hrvatske i van granica. Članovi su Saveza Roma, „Kali Sara“ i dobitnici su brojnih zahvalnica. Predstavili su se romskim kolima i plesovima. Voditelji folklorne i glazbene skupine su Stanko i Ivica Nikolić.

Folklorna skupina Zajednice Talijana „Armando Capolicchio“ iz Galižane djeluju u sklopu Talijana od 1948. godine. Tijekom svih ovih godina njeguju, te s ponosom mlađim generacijama proslijeđuju tradiciju, nošnju i pjevanje na karakteristični romanski idion Galižane. Folklorna skupina Galižane predstavlja odlomke iz svakodnevnog života, radova u polju i radost života od ranih jutarnjih sati koja završava veselim povratkom kući kasno u večer. Sve je popraćeno tradicionalnim plesom i pjesmom. Predstavili su se Galižanskom tradicijom. Voditelj glazbene i folklorne skupine je Pietro Demori.

MKUD „Petefi Šandor“ iz Dalj Planine osnovano je 1947. godine. Društvo je prestalo s radom za vrijeme Domovinskog rata,te s ponovnim radom počinje 2000. godine. Djeluju u dvije skupine; velika plesna i dječja plesna skupina. Tijekom godine ostvare niz nastupa diljem Hrvatske i van granica;  Rumunjska, Srbija, Slovačka, Mađarska i BiH. Ponosni su na priznanje Mađarske za njegovanje i očuvanje tradicije, običaja i kulture Mađara u RH. Društvo pleše izvorne plesove u skupocjenim nošnjama koje su rađene posebnom tehnikom, a naslijedili su ih od svojih predaka. Predstavili su se Podunavskim plesovima. Voditelj folklorne skupine je Emerik Huđik, a glazbene skupine Igor Milić.

KUD „Joakim Hardi“ iz Petrovaca osnovano je 1926. godine. Sam Kud počinje s radom 1950. godine sa 180 zainteresiranih članova. Pradomovina Rusina ostavlja dubok trag u razvoju njihovog folklora u novoj domovini. Djeluju u šest skupina; folklorna, tamburaška, kazališna, likovna, zbirna, te knjižnica i čitaonica. Suorganizatori su Središnje kulturne manifestacije Rusina RH „Petrovačko zvono“ koje se održava svake godine u Petrovcima. Nastupaju diljem Hrvatske i van granica. Društvo je odlikovano raznim diplomama i priznanjima. Predstavili su se točkom „Petrovskim tancoše njalkoše“. Voditelj folklorne skupine je profesor Zvonko Kostelik, a glazbene skupine Renato Mikloš.

SKUD „Vojnić“ iz Vojnića osnovano je 2003. godine i broji preko stotinu članova. Ansambl narodnih pjesama i igara formiran je iz folklorne sekcije društva, odrađuje dobre nastupe na domaćim i inozemnim pozornicama. Posjeduju 14 različitih koreografija iz Hrvatske, Srbije i Makedonije, te sudjeluju na svim manifestacijama na koje budu pozvani. Rade u dvije skupine; dječja i prvi izvođački ansambl. Na oduševljenje više tisuća gledatelja kulturno-umjetničkog programa „Lipovljanskih susreta 2018.“, predstavili su se pjesmama i igrama iz jugoistočne Srbije – regija Negotinska krajina – selo Kobišnica. To je kraj koji je etno koreološki neistražen, tako da je nepresušan izvor živopisnih igara i nošnji. Koreografiju potpisuje Valerija Farago.

Sasvim sigurno, i ove godine uživalo se uz odlične nastupe. Velikim vatrometom završen je program otvorenja ‘Lipovljanskih susreta’ i centralnog dijela manifestacije nacionalnih manjina Hrvatske.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest

Pročitajte i ovo

Skip to content