Prije 132 godine za ravnatelja Šumarije Lipovljani postavljen je Josip Kozarac, hrvatski šumar i književnik, koji je u Lipovljanima ostao slijedećih 10 godina. Bile su to najbolje i najuspješnije godine njegova života. Iskazao se kao 
vrsni šumarski stručnjak, ali i kao značajan književnik, koji je kroz pripovijetke i kronike ondašnjih zbivanja zabilježio život i probleme tadašnjeg slavonskog sela. U Lipovljanima je pisao stručne šumarske radove,
ali i literarne zapise o ljudima, njihovim dušama, te zgodama i nezgodama u Slavoniji i njezinoj, hrastovoj šumi, koju je iznad svega ljubio i cijenio.
Tome na spomen, prije 4 godine, pokrenuti su ‘Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima’, s ciljem populariziranja stručnih radova iz šumarstva i hrvatskog jezika, baš iz područja na kojima je radio i Josip Kozarac. Naizmjenično se svake druge godine govori o radovima s jednog područja, a ove godine, na V. ‘Danima Josipa Kozarca u Lipovljanima’ predstavljeni su radovi iz književnosti i hrvatskog jezika.
Ovogodišnji ‘Dani Josipa Kozarca’ održani su u petak, 17. ožujka u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Lipovljanima, a taj znanstveno-stručni skup govorio je o ‘Hrvatskom jeziku u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti’. Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju, Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku pripremila je i izložila radove na ovom stručnom skupu.
Sve sudionike ‘Dana Josipa Kozarca’, na njenom početku, pozdravio je Josip Krajči, predsjednik Odbora za obilježavanje ‘Dana Josipa Kozarca u Lipovljanima’. Zahvalu za dolazak na stručni skup i podržavanje ove ideje, uputi je i Mario Ribar, načelnik općine Lipovljani. O radu na proučavanju jezika i zadovoljstvu sudjelovanja na skupu, u ime Filozofskog fakulteta Osijek, 
kratko se obratila i Milica Lukić, ujedno i voditeljica Odjela za hrvatski jezik Matice hrvatske u Osijeku.
Održavanjem stručnog skupa pohvalio je i
Vladimir Jambreković, dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a suradnju je najavio i Ivan Prskalo, dekan Učiteljskog fakulteta Zagreb. O važnosti stručnog skupa u Lipovljanima govorila je Anica Bilić, upraviteljica HAZU, Centra za znanstveni rad Vinkovci. Na kraju je, organiziranje ‘Dana Josipa Kozarca u Lipovljanima’ pozdravio i Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma, Podružnica Zagreb, u ime uprave Hrvatskih šuma.
Radni dio znanstveno-stručnog skupa otvorila je dr. Anica Bilić izlaganjem: ‘Mi i drugi u književnom opusu Josipa Kozarca’. Zatim je prof. dr. Milica Lukić predstavila: ‘Šokačko pismo u jeziku književnih tekstova Mare Švel Gamiršek’, prof. dr. Ljiljana Kolenić: ‘Pogled u jezik romana Među svjetlom i tminom’, a doc. dr. Silvija Ćurak: ‘Dijalektizmi u djelima Josipa Kozarca’.
Dr.Vera Blažević Krezić izlagala je na temu: ‘Dijalektna književnost i Slavonija danas – oprimjereni romanima Pavla Petričevića’, a znanstvena novakinja Tena Babić Sesar na temu: ‘Govor Dolinaca u Austriji i slavonski dijalekt danas – prilog proučavanju’.
Od ove godine u rad znanstveno stručnog skupa u Lipovljanima, po prvi puta, uključio se Institut za arheologiju Republike Hrvatske. U ime tog Instituta izlaganje je održala dr. Tatjana Tkalčec koja je govorila na temu: ‘Arheološka baština na području općine Lipovljani kao održiva spona prošlosti i budućnosti’.
Na kraju stručnog skupa održana je i prezentacije radova studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Studentica Monika Pejičić predstavila je povezanost Turgenjeva i Kozarca, student Igor Kretonić izlagao je o rječniku Đuke Begovića, a studentica Tajana Šestak o govoru 
Budrovaca i Selaca Đakovačkih.
Ovogodišnji V. ‘Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima’ završili su predajom prigodnih poklona i zahvalnica, koje su dobitnicima uručili Tomislav Lukšić, zamjenik općinskog načelnika i Josip Krajči, predsjednik Odbora za održavanje ‘Dana Josipa Kozarca’.
Damir SMETKO
