Redovna godišnja Skupština Matice hrvatske, Ogranak Lipovljani održana je u srijedu, 29. siječnja u Narodnoj knjižnici i čitaonici Lipovljani. Skupštinu je vodila Tatjana Dlouhi, dopredsjednica ogranka Lipovljani, a većina od 12 članova s plaćenom članarinom i pravom glasa bila je prisutna na Skupštini.
Ovu izvještajnu Skupštinu otvorila je Melita Lenička, predloživši dnevni red. Nakon usvajanja dnevnog reda, kroz video projekciju podnijela je izvješće o radu za 2024. godinu. Od prošlogodišnjeg siječnja, kad je održana izborna godišnja Skupština, preko sudjelovanja u Danima Josipa Kozarca, organiziranju humanitarne kazališne predstave, pjesničkih susreta u Piljenicama, do završnog sudjelovanja na Skupštini Matice hrvatske u Zagrebu, u studenom prošle godine, članovi lipovljanskog Ogranka Matice hrvatske, bili su aktivni u raznim kulturnim događanjima, barem jednom mjesečno.
U prošloj godini ostvarili su ukupni prihod od 3.189 eura, uglavnom od članarine i dotacije Općine Lipovljani, po projektima. Ukupni rashodi u prošloj godini bili su 3.038 eura, pa su poslovali pozitivno, s 151 euro viška prihoda.
U planu za ovu godinu imaju svako godišnje aktivnosti, te izlaska iz tiska knjige poezije. Matica hrvatska predložila je svojim ograncima da se ove godine, u okviru 1.100 godina hrvatskog kraljevstva, malo više posvete povijesti, što su članovi Ogranka u Lipovljanima i prihvatili.
Za ovu godinu planirali su ukupni prihod od 3.100 eura, a prihvaćen je i prijedlog Josipa Krajčija da se uključe u obilježavanje Međunarodnog dana materinskog jezika, koji se obilježava 21. veljače. U glazbenom dijelu programa, na solo gitari nastupio je Kristijan Sudra.
Godišnju skupštinu pratio je i Nikola Horvat, načelnik općine Lipovljani, koji je pratio rad Skupštine, a na kraju i pohvalio cjelogodišnji rad. Zaželio im je da budu još vidljiviji sa svojim programima i da okupe još više članova. Općina Lipovljani i dalje će financijski pratiti rad Ogranka Matice hrvatske u svim aktivnostima.
Za sve članove Ogranka Matice hrvatske Lipovljani, ali i za ostale goste, odmah nakon održane Skupštine, Matica je organizirala jednosatno predavanje Ivan Gračakovića, novinara Radio Moslavine iz Kutine o povijesti i povijesnim mikro toponimima Lipovljana. On se osvrnuo na bogatu povijest na području općine Lipovljani i bliže okolice, koju zapravo ima utvrda i mjesto Kraljeva Velika, prije dolaska turskih osvajača, u tursko vrijeme i nakon oslobađanja od Turaka, kada se razvijaju naselja na lipovljanskom području.
Posebno su zanimljivi podaci iz doba Vojne krajine, jer su Lipovljani bili sjedište jedne satnije Vojne krajine. Većina mikro toponima koji se i danas koriste na širem lipovljanskom području potječu iz tog doba, pa je tijekom predavanja objašnjeno od kuda dolaze razna imena tih toponima. Osvrnuo se na većinu poput polja Hatnjak, Serezmet, Špital, Fraterov jarak, Željanska ulica, Željan, Sičarnica, polje Ciganka ili šuma Branjevina.
Također založio se za proučavanje rada svećenika, a kasnije i biskupa Antuna Mandića, za čijeg je rada u Kraljevoj Velikoj i Lipovljanima 1772. godine započela izgradnja župne crkve u Lipovljanima, te preseljenje stanovništava i razvoj Lipovljana.
Damir SMETKO
