Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća kod podignutog spomenika na groblju u Lipovljanima, svetom misom u župnoj crkvi sv. Josipa, te predavanjem o njihovom stradanju u Narodnoj knjižnici i čitaonici, u petak, 18. rujna održan je Dan sjećanja na žrtve jasenovačkog logora iz Lipovljana. Ove godine obilježena je 71. godišnjica njihovog stradanja.
Dan sjećanja na žrtve logora organizirali su članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista općine Lipovljani, a pridružili su im se članovi obitelji stradalih u logoru, članovi udruga nacionalnih manjina Čeha, Slovaka i Ukrajinaca, te u ime Općine Lipovljani i općinskog načelnika, Anka Doležal, predsjednica i Miroslav Horvat, potpredsjednik Općinskog vijeća općine Lipovljani. Iako je pojedinačnog stradanja ili odvođenja u jasenovački logor iz Lipovljana bilo povremeno tijekom II. svjetskog rata, Dan sjećanja organiziran je uz 71. obljetnicu najmasovnijeg odvođenja Lipovljanaca u jasenovački logor, koji se dogodio 19./20. rujna 1944. godine kada je odvedeno gotovo 180 osoba. Prema prikupljenim podacima, od odvedenih, u logoru je stradala 169 osoba, a 10 ih je uspjelo izaći i preživjeti, među njima i Vlado Kastner, koji se je spasio probojem logoraša 22. travnja 1945. godina, nakon čega jasenovački logor više nije postojao.
Na lipovljanskom groblju obnovljen je spomenik žrtvama jasenovačkog logora, s upisanim imenima svih stradalih. Njima na sjećanje položeno je cvijeće, upaljene su i svijeće. U župnoj crkvi sv. Josipa u Lipovljanima, župnik Tomislav Pavlović, služio je misno slavlje za stradale žrtve iz Lipovljana, ali i za sve žrtve totalitarističkih sustava 20. stoljeća, koje su izgubile živote zbog ideologija različitih politika.
Komemorativno sjećanje na žrtve jasenovačkog logora iz Lipovljana završeno je, u petak, 18. rujna predavanjem prof. Franje Horvata, člana Matice hrvatske, ogranak Novska i koautora knjige ‘Žrtve drugog svjetskog rata i poraća’, u kojoj su popisane i žrtve iz Lipovljana. U svom predavanju govorio je kako nema prijepora oko broja stradalih žrtava jer više autora, koji pišu o odvođenju Lipovljanaca u jasenovački logor 1944. godine, govor o brojci od 176 do 185 otjeranih, a tijekom pisanja knjige utvrdili su da se radi o 181 stradaloj osobi i 10 preživjelih. Tu su i svjedočenja članova obitelji stradalih, koja potvrđuju broj žrtava.
U svojoj knjizi Roman Myz, grkokatolički svećenik, koji je kao dijete tada živio u Lipovljanima, taj događaj opisuje kao: ‘Crne marame Lipovljanske’ jer je 125 udanih žena ostalo udovicama, 291 dijete je ostalo bez oca, a među otjeranima u logor, bilo je 9 učenika i studenata. Žene, majke, sestre i djeca žrtava povezale su tada crne marame u znak žaljenja. Bio je to veliki gubitak i za pripadnike nacionalnih manjina u Lipovljanima. Stradalo je 65 Slovaka, 43 Čeha, 36 Ukrajinaca, te 17 Hrvata i 8 pripadnika drugih nacionalnih manjina.
Za sudjelovanje na Danu sjećanja, u ime UABA općine Lipovljani, svima je zahvalio Željko Pujić, predsjednik udruge.
Damir SMETKO