Znanstveno stručnim skupom na temu: ‘Molitvenici u hrvatskoj književnosti’, u okviru trećih Dana Josipa Kozarca, u 
Lipovljanima je u petak, 13. ožujka započelo sedmodnevno obilježavanje Dana općine i Dana župe. Kroz tjedan dana bit će održan bogat program obilježavanja, za stanovnike općine Lipovljani, ali i mnogobrojne goste, koje će doći u Lipovljane, do blagdana sv. Josipa, zaštitnika župe i općine Lipovljani.
Narodna knjižnica i čitaonica Lipovljani, koja će tijekom ovogodišnjeg Dana općine biti svečano i otvorena, bila je domaćin znanstveno stručnom skupu, kojemu je radovima, najviše, pridonio stručni tim Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera iz Osijeka, uz Centar za znanstveni rad HAZU iz Vinkovaca i Općinu Lipovljani.
Početak i otvorenje znanstveno stručnog skupa, svojim obraćanjem i pozdravnim riječima održali su Josip Krajči, predsjednik Organizacijskog odbora u pripremi stručnog skupa, Mario Ribar, načelnik općine Lipovljani i Krunoslav Jakupčić, voditelj UPŠ Zagreb. Josip Krajči zahvalio je svima sudionicima za odaziv i pripremljene radove. Mario Ribar, načelnik općine zaželio je svima dobrodošlicu, te naglasio kako se ovogodišnji treći po redu Dani Josipa Kozarca održavaju uz obljetnicu 130 godina od dolaska Josipa Kozarca u Lipovljane, kao upravitelja u Šumariju Lipovljani koji je u Lipovljanima nakon svoga dolaska boravio punih deset godina (1885.- 1895.) Kruno Jakupčić je podržavajući Dane Josipa Kozarca naglasio kako se u Hrvatskoj ove godine obilježava 250 godina od planskog gospodarenja 
šumama, a u tom poslu jako se istakao i Josip Kozarac, koji se uspješno bavio, među ostalim, i problemima uzgoja nizinskih poplavnih šuma.
Nakon uvodnog obraćanja i svečanog otvorenja Dana Josipa Kozarca radni dio izlaganja na znanstveno stručnom skupu, pripao je profesoricama i studentima s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Loretana Farkaš, dekanica Filozofskog fakultet u Osijeku, otvorila je stručni skup izlaganjem: ‘Hrvatska latinička grafija do Josipa Kozarca’. Potom je Zlata Šundalić, redovita profesorica, Filozofski fakulteta govorila o temi: ‘Zašto govoriti o molitvenicima’, a na kraju svog predavanja, Narodnoj knjižnici i čitaonici u Lipovljanima poklonila je set tiskanih molitvenika s obradom, u izdanju Filozofskog fakulteta iz Osijeka.
Ljiljana Kolenić, redovita profesorica, održala je izlaganje: Grafija i jezik Adžićeve „Abekavice“, a Silvija Ćurak, poslijedoktorandica, je govorila o ‘Složenicama u molitvenicima 18. stoljeća’. Tim predavanjima pridružila se i Vera Blažević Krezić, znanstvena novakinja koja je izložila temu: Molitvenička fauna – na primjeru Kanižlićeva molitvenika ‘Bogoljupstvo na poštenje svetoga Franceška Saverije (1759)’.
Ovogodišnji znanstveno stručni skup zaključili su studenti 5. godine Filozofskog fakulteta u Osijeku, Antun Lešič, prezentirajući rad: ‘Motiv ljubavi i mržnje u molitveniku “Primogući i srce nadvladajući uzroci” Antuna Kanižlića’, te Danijel Vilček, koji je predstavio svoj rad: Motivi vječnosti i prolaznosti u Kanižlićevu molitveniku „Bogoljupstvo na poštenje svetoga Franceška Saverije“. Zbog nemogućnosti prisustvovanja, Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinovcima pripremila je i priložila stručni rad: ‘Abekavicza illyricska i Quotidiana mortis memoria et preces ad inpetrandam bonam mortem, dva slavonska molitvenika Stjepana Adžića iz 18. stoljeća’.
Na kraju znanstveno stručnog skupa, uz Dane Josipa Kozarca u Lipovljanima, na vrlo zanimljivim izlaganjima svima je još jednom zahvalio Josip Krajči, a općinski načelnik Mario Ribar i Anka Doležal, predsjednica Općinskog vijeća predali su sudionicima skupa priznanja Općine Lipovljani, te izrazili nadu i želju buduće suradnje.
(Damir SMETKO)
