– Pjesnici uz program „Rijeka šuma, nebo“
– Milan Bešlić o karikaturisti Branimiru Petroviću
– Đuro Vidmarović kao svjedok zbivanja u Ukrajini
Piljenice, najzapadnije selo zapadne Slavonije, od subote u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Lipovljani i mjesne udruge žena „Mlinarice“ s više kulturnih sadržaja dobilo je susrete ¨“Rijeka, šuma, nebo“. Riječ je o dijalogu uz pejzažno ozračje sela (ima epitet „mala seoska
Venecija“) donjeg toka vijugave Pakre i poznate osobe vezane uz njegove ime. Predstavilo se, literarno dodirujući standardnim jezikom i na više varijanti kajkavštine prostore Dunava, Save, a uz domaću Pakru i obližnijih moslavačkih rijeka Lonje, Ilove i Česme, 13 književnih imena. Među njima bila su i zapaženija Društva hrvatskih književnika, ili afirmiranih s objavljenim djelima: Nevenka Nekić, Božica Brkan, Nenad Piskač, Josip Palada, Esad Jogić, Katarina Brkić, Đuro Vidmarović, Dragutin Pasarić.
Program su obogatili i članovi zagrebačke Udruge ljubitelja pera i kista „Pegaz“: Franjo Mandić, Luka Štilinović Suzana Ujević, Ivana Varjačić i Goran Gatalica.
Govorilo se uz odmorište nad rijekom Pakrom i u dvorištu sačuvanog mlina obitelji Vaclavek. Osobit bio je program u društvenom domu, tu su stvaralački trenutci podijeljeni sa znatiželjno okupljenim mještanima. Gostima posebno simpatičnu dobrodošlicu izrekli su učenici područne škole. Pjesnici su u krajoliku s šumskom Teninom stazom, a koja je podsjetnik naspoznato djelo Josipa Kozarca (kao šumar tu službovao koncem 19. stoljeća) našli i svoje inspirativne trenutke. Ogranak Matice hrvatske Lipovljani, priopćila je njegova vrijedna predsjednica Melita Lenička, tiskat će ih.
Događaj u Piljenicama bio je više od literarnog izričaja. U Piljenicama 1888. godine rođen je Branimir Petrović, zasigurno jedan od najpoznatijih hrvatskih karikaturista (posebno poznat prepoznatljivom karikaturom A. G. Matoša, Koprive 1911.). Na njegove poteze poznate u svjetskim časopisima Pariza, ali uz osobe iz nekadašnje Lige naroda i u Ženevi (tu je i preminuo 1957.) podsjetio je poznati likovni kritičar profesor Milan Bešlić. Pozivajući se na Matka Peića, naglasio je kako je bez dvojbe riječ o jednom od vodećih u hrvatskoj karikaturi. Odgovor bi trebala dati monografija, ali ona traži zahtjevna i vrlo sustavna istraživanja. No da umjetnik ne padne u zaborav, najavljena je uz njegovo ime u rodnim Piljenicama mogućnost okupljanja hrvatskih karikaturista.
Sudionici piljeničkog dijaloga imali su rijetku priliku da „iz prve ruke“ dobiju i spoznaju o vrtlogu zbivanja koja su zadesila Ukrajinu. Zorno je o tome svjedočio sin Piljenica književnik Đuro Vidmarović, nekadašnji hrvatski veleposlanik u toj zemlji, a koji je nedavno tri tjedna proveo u Kijevu. Podsjetio je kao svjedok života demokratske Ukrajine na mnoge hrvatskoj javnosti, mahom nepoznate aktualne, ali i povijesne pojedinosti o teritorijalnim promjenama na štetu te zemlje. Iskazao je zabrinutost koju donosi ne samo snažna ruska promidžba, već i gomilanje vojnih snaga u blizini granice, zemlje utemeljiteljice UN-a, a koja bi opravdano zbog svog državnog teritorijalnog integriteta trebala imati i njezinu snažniju zaštitu. Kulturnu blizinu Ukrajine donio je na koncu programa nastup pjevačkog zbora KPD Ukrajinaca „Karpati“ koji djeluje u općinskom središtu Lipovljani.
Dragutin Pasarić
