NA POZORNICI ”LIPOVLJANSKIH SUSRETA 2011.” ISKAZANO BOGATSTVO, LJEPOTA I PONOS KULTURNOG NASLJEĐA NACIONALNIH MANJINA

Kulturno-umjetnički program 16 društava iz cijele Hrvatske


NA POZORNICI ”LIPOVLJANSKIH SUSRETA 2011.” ISKAZANO BOGATSTVO, LJEPOTA I PONOS KULTURNOG NASLJEĐA NACIONALNIH MANJINA

 


Kulturno nasljeđe i bogatstvo raznolikosti nacionalnih manjina kroz njegovanje glazbe, pjesama i plesova svojih predaka, svih pripadnika manjina koje žive u Hrvatskoj, uz hrvatsku kulturnu baštinu, rijetko se mogu vidjeti na jednom mjestu. A kad se nađu na istom prostoru, raspoznaje se razdragana šarolikost i tradicijske vrjednote korijenja matičnih naroda i njihovih običaja, što s tradicijskom kulturom hrvatskog naroda čini jedan bogat koloplet iznimnog kulturnog i povijesnog bogatstva, ljepote i ponosa.

                Svo to bogatstvo, ljepota i ponos mogli su se vidjeti i na ”Lipovljanskim susretima 2011.” Na središnjoj pozornici ‘Susreta’, na tom istom mjestu koje se rijetko susreće, ove godine nastupilo je 16 kulturno-umjetničkih društava koji su predstavljali pripadnike 12 nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj. Svi su oni pokazali dio baštine koju njeguju najčešće kroz pjesmu i ples. I svi su zaradili veliki pljesak oko 5 tisuća nazočnih gledatelja na pozornici na otvorenome, manifestacije Hrvata i nacionalnih manjina ”Lipovljanski susreti”.


To je centralni i najgledaniji dio ”Lipovljanskih susreta”. Zbog tog bogatstva i ljepote, koja živi u raznim krajevima Hrvatske, ”Lipovljanski susreti” su i obnovljeni, a ujedno su i zoran prikaz stanja i djelovanja nacionalnih manjina u našoj zemlji. Zbog te raznolikosti i ponosa okuplja se velik broj gledatelja i poštovatelja tradicijske kulture Hrvata, ali i ostalih nacionalnih manjina Hrvatske, i po tome se ”Lipovljanski susreti” prepoznaju i izdižu nad ostalim kulturnim i turističkim priredbama u Hrvatskoj.


Nakon otvorenja ovogodišnjih ”Lipovljanskih susreta”, hrvatskom himnom, a potom zajedno s tamburaškom skupinom KUD-a ‘Lipa’, i pjesmom ”Ej, Slavonijo” ovogodišnji program najavili su članovi Mješovitog pjevačkog zbora ”Lira” iz Lipovljana.

Mješoviti pjevački zbor ”Lira” iz Lipovljana osnovan je prije 14 godina, broji 20 aktivnih članova, a radi pod stručnim vodstvom profesora Franje Rodića. Tijekom svih godina rada zbor je ostvario niz uspješnih nastupa u zemlji i van granica. Gostovali su u Češkoj, Slovačkoj i Bosni i Hercegovini s prekrasnim četveroglasnim pjevanjem. Izvode duhovne, svjetovne i narodne pjesme. Pored hrvatskih njeguju pjesme slovačke nacionalne manjine, te s njima nastupaju na smotrama slovačke narodne pjesme u Hrvatskoj.

 


Ovogodišnje folklorne nastupe društava iz cijele Hrvatske otvorili su domaćini, članovi KUD-a ”Lipa”, plesajući ove godine uigrano i prvi puta promovirano ”Lipovljansko kolo”.

Kulturno-umjetničko društvo ”Lipa” osnovano je 1921. godine. Zemaljska vlada društvo je priznala 1923. godine. Svih ovih godina Društvo je neumorno radilo njegujući kulturu svih naroda i narodnosti koje su živjele i danas žive u Lipovljanima. Kroz društvo je prošlo stotine mlađih i starijih članova, sklopljena su brojna prijateljstva, ostvareni brojni nastupi diljem Hrvatske i inozemstva.

Danas ”Lipa” broji 90 aktivnih članova, raznog dobnog uzrasta. Njeguju plesove i pjesme Zagorja, Moslavine, Slavonije, Bilogore i slovačke nacionalne manjine. Tijekom svih godina željelo se postaviti izvornu lipovljansku koreografiju. Zahvaljujući stručnom voditelju Tihomiru Krmeku i svim članovima KUD-a, na pozornicu je prvi puta u povijesti Društva  postavljeno ”Lipovljansko kolo” koje je izvedeno u originalnim lipovljanskim nošnjama na kojima je izvezen motiv perunika. Ukupno 12 originalnih nošnji istkano je davne 1921. godine, a ove godine istkane su i sašivene još 4 replike u kojima su članovi KUD-a otvorili ovogodišnje ”Lipovljanske susrete”.

 


Od pristiglih gostiju prvi su nastupili članovi KUD-a Societa artistico-culturale ”Frantellanza” iz Rijeke.

Svrha osnivanja i djelovanja KUD-a ”Fratellanza” iz Rijeke je njegovanje kulturnog i multietničkog stvaralaštva talijanske nacionalne manjine u Rijeci, kao i upoznavanje s talijanskom kulturom u svrhu širenja duha suživota, multijezičnosti i multikulturalnosti. Djeluju u okviru Zajednice Talijana u Rijeci. Mandolinski orkestar osnovan je 1947. godine, a njeguje specifičan oblik muziciranja na instrumentu koji je nekada bio veoma popularan i koji je zbog relativne jednostavnosti sviranja mnoge amatere uveo u svijet glazbe. Ostvarili su niz nastupa u Hrvatskoj i u Italiji, Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Mađarskoj. Svi nastupi su jako dobro prihvaćeni od publike. Članovi orkestra nisu isključivo pripadnici talijanske nacionalne manjine, nego su to svi o ljubitelji talijanske glazbe i vrste glazbenog izričaja.

Mandolinski orkestar ”Fratellanza” izveo je narodne pjesme Istre, Kvarnera, Julijske pokrajine i napuljske pjesme u izvedbi tenora Antonia Mozine, te autorske skladbe po uzoru na folklor južne Italije. Profesorica Ariana Bossi, dirigentica je Mandolinskog orkestra.

 


Kao treći izvođači kulturnog programa, na pozornicu ”Susreta” popeli su se članovi KPD Ukrajinaca ”Karpati” iz Lipovljana koji su izveli ukrajinski ples ‘Opriški”, a pjevačka skupina pjesmu ”Zelene je žito, zelene”.


KPD Ukrajinaca ”Karpati” uspješno u Lipovljanima djeluje gotovo 20 godina s ciljem održavanja i njegovanja kulture, običaja, te očuvanje identiteta ukrajinskog naroda putem govora, pjesme i plesa na ovom području. Tijekom godine ostvare niz važnih nastupa, organiziraju studijska putovanja u matičnu zemlju, sudionici su ljetne škole koju polaze djeca ukrajinske nacionalne manjine, ali i drugih narodnosti. Djeluju u 3 skupine: pjevačkoj, te folklornoj starijoj i mlađoj skupini. Atraktivnim plesom i nastupima zapaženi su na svim nastupima. Voditeljica pjevačke skupine na ovogodišnjem nastupu bila je Marija Poljak, a voditelj folklorne skupine bio je Ivan Laluš.


Kao i prošle godine na pozornici ”Lipovljanskih susreta” nastupili su i plesači Židovske općine Zagreb s programom Hašemaš, odnosno prikazom izabranih plesova iz Biblije.

Društvo je osnovano pri Židovskoj općini Zagreb 1997. godine. Bavi se židovskim i izraelskim plesom kao sredstvom neverbalne komunikacije. Razvija jedinstven program židovskog obrazovanja i u skladu s njim odgovarajući scenski prikaz židovske kulture. Na pozornici u Lipovljanima izveli su plesno scensku igru u 7 slika pod nazivom ”U početku kad je duh Božji lebdio nad vodama” Voditeljica skupine je Neda Wiesler.


I pjevačka skupina Češke besede ”Lepeza” iz Lipovljani predstavila se ove godine na ”Lipovljanskim susretima”. Izveli su pjesme ”Jake je to heske” i ”Lipovljani moj kraj mili”.

”Češka beseda općine Lipovljani” osnovana je prije 7 godina. Svrha osnivanja je njegovanje i upoznavanje kulture, jezika i običaja zemlje iz koje su potekli njihovi preci. Stoga se pri Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Lipovljanima fakultativno uči češki jezik, osniva se pjevačka skupina ‘Lepeza’, folklorna i dječja skupina. Tijekom godine pjevačka i folklorna skupina, uz pratnju glazbene skupine, održi niz vrlo uspješnih i cijenjenih nastupa. Pored pjesama na češkom jeziku izvode i pjesme na hrvatskom jeziku. Voditelj pjevačke skupine je Miro Horvat, a pjesme glazbeno obrađuje profesor Franjo Rodić. Voditeljica folklorne skupine je Mirjana Markić.


Po drugi puta na obnovljenim ”Lipovljanskim susretima” kao predstavnici Makedonske nacionalne manjine nastupili su članovi KUD-a ”Krste Misirkov” iz Zagreba s pjesmama i plesovima istočne Makedonije.

Makedonsko kulturno umjetničko društvo ”Krste Misirkov” djeluje od 1991. godine u sklopu Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj. Djeluje u tri skupine: folklorna, orkestar ”Tuga za jug” i pjevačka ”Raspjevana Makedonija”. Izvode starogradske makedonske pjesme, te izvornu orsku glazbu što je simbol makedonske narodne umjetnosti i kulture. Ostvarili su niz zapaženih nastupa u Hrvatskoj i izvan nje, u Makedoniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Bugarskoj. Ove godine su izveli pjesme i plesove istočne Makedonije – prilepski dio Makedonije. Voditelj folklorne skupine je Ivan Kačurov, a voditelj orkestra Stevo Kačurov.


Po prvi puta na ”Lipovljanskim susretima” predstavili su se i pripadnici Crnogorske narodnosti i bili su pravo osvježenje ove manifestacije.  Društvo perojskih Crnogoraca iz istarskog Peroja izvelo je ”Stare Perojske pjesme”.

Društvo perojskih Crnogoraca ”Peroj 1657” osnovano je 2003. godine. Rade u pet skupina, a osnovni moto im je sačuvati običaje, vjeru, pismo i govor autohtonih stanovnika Peroja koji su 1657. godine doselili iz Crne Gore. Tijekom svih godina djelovanja nižu nastupe u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji. Ponosni su na svoje nastupe na susretima nacionalnih manjina u ”Lisinskom”, te na Međunarodnu smotru folklora ”Leron” u Vodnjanu. Na ovogodišnjim ”Lipovljanskim susretima” predstavili su se ‘Starim perojskim pjesmama’ koje su pjevane u Peroju posljednjih 150 godina, te spletom crnogorskih kola. Voditelji i koreografi Društva su Dubravka i Dragan Vučerić.


Članovi KUD-a Osif Kostelnik došli su na nastup iz Vukovara. Društvo je osnovano 1968. godine, a broji 60 aktivnih članova. Rade u pet skupina: folklorna, tamburaška, pjevačka kazališna i dječja. Poznati su po brojnim nastupima u zemlji i inozemstvu. Vjenčić narodnih pjesama sastavljen je od folklornih elemenata i običaja kraja iz kojeg su došli, a koji se i danas pjevaju na svadbama i blagdanima.

Plesom folklorne minijature predstavili su se ”Podiljskom polkom”. Nošnje, vez i ornamenti novijeg su datuma. Nastali su u svom  sadašnjem obliku već po doseljavanju na ove prostore, a to je samo još jedan od dokaza velike potrebe  za očuvanjem nacionalnog identiteta. Glazba nije samo važan element u plesnoj umjetnosti, nego i značajan  dio programa kojeg su izveli članovi KUD-a iz Vukovara. Koreografiju je postavio prof. Zvonko Kostelnik. Dirigent je Ahneta Timko.


Prestavnici albanske nacionalne manjine, članovi Albanskog kulturnog društva ”Shkendija” iz Zagreba, prošle godine su tek simbolično, s par članova nastupili na ”Lipovljanskim susretima”. Ove godine prisutnim posjetiteljima ponudili su mnogo više iz svog programa rada.

Osnivačima Albanskog kulturnog društva ”Shkendija” u Zagrebu bio je cilj okupiti pripadnike albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, zbog očuvanja jezika, kulture, tradicije  i narodnih običaja. Broje 65 članova, rade u prostoru od tek 14 metara². Društvo djeluje u 4 skupine: dramska, plesna, glazbena i sportska skupina. Ponosni su na rad svih skupina, posebno stoga što su plesna i glazbena skupina obišle europske zemlje i gotove sve gradove u Hrvatskoj u kojima su odradili zapažene nastupe. Ističu posebnu suradnju s Kulturno-umjetničkim društvom ”Željezničar” iz Zagreba. Članovi KUD-a ”Shkendija” predstavili su se kolima s motivima iz sjeverne Albanije i juga Kosova, te kolima s motivima iz srednje Albanije i okolice Tirane.


Češku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, uz pjevačku skupinu ”Češke besede općine Lipovljani”, ove godine je na ”Lipovljanskim susretima” predstavila ”Češka beseda” iz Zagreba.

”Jeteliček” – folklorna skupina ”Češke besede” iz Zagreba, najstarijeg društva Čeha u Hrvatskoj, osnovana je 1999. godine. Skupina je osnovana na inicijativu Jasne Šoljan Barbić. Kroz Društvo je prošlo gotovo 100 članova. Nazočni su na brojnim smotrama folklora diljem Hrvatske, te međunarodnim smotrama. Populariziraju češki folklor u Hrvatskoj, a van Hrvatske -hrvatski folklor. Uz folklornu skupinu ”Jeteliček” nastupila je i folklorna skupina ”Zahrebske slunečko” (”Zagrebačko sunce”), čiji su članovi također prisutni na smotrama folklora u Hrvatskoj i Češkoj republici.

Folklorna skupina ”Jeteliček” predstavila se je češkim plesom  ”Mazura” i ”Štajduš”, voditelja Dražena Machačeka, dok se je ”Zahrebsko slunečko” predstavilo plesom ”Hej, gorane”, voditeljice Martina Marinković.


Kao predstavnici slovačke nacionalne manjine, u Lipovljanima su nastupili članovi SKUD-a ”Franjo Strapač” iz Markovca. Na pozornici ”Susreta” izveli su plesove iz istočne Slovačke – Šarišk polku, Vychod, Zaverečny, a na orginalnom instrumentu – fujari predstavio se je Mario Čik. Voditelji ovog Društva su Branka Baksa i Ivan Hanižjar.

Slovačko kulturno-umjetničko društvo ”Franjo Strapač” iz Našičkog Markovca osnovano je 1973. godine. Broji 110 aktivnih članova, a rade u tri skupine: mlađa, glazbena i pjevačka skupina. Do sada su ostvarili oko 900 atraktivnih nastupa širom Hrvatske, ali i u Slovačkoj, Češkoj, Makedoniji, Vojvodini i Rumunjskoj. Organiziraju etno-gastro manifestacije ”Večer polesnjaka” koja se održava u rujnu u Markovcu. Za izvedeni program dobili su veliki pljesak Slovaka koji žive u Lipovljanima i okolici, ali i svih posjetitelja.


Nakon članova ”Karpata”, društva Ukrajinaca iz Lipovljana, na ovogodišnjim ”Lipovljanskim susretima” nastupili su i članovi UKPD ”Taras Ševčenko” iz Kaniže kod Slavonskog Broda.

Ukrajinsko kulturno prosvjetno društvo ”Taras Ševčenko” iz Kaniže osnovano je 2003. godine. Društvo je osnovala ukrajinska manjina koja živi u Kaniži pokraj Slavonskog Broda, a osnovna im je zadaća očuvanje kulturne i povijesne tradicije koju su Ukrajinci donijeli seobom u Hrvatsku. Društvo djeluje u šest skupina, a broji oko 50 članova mlađeg dobnog uzrasta. Iako potječe iz malog slavonskog sela na obali Save, ponosno  nastupaju diljem Hrvatske, ali i van granica Hrvatske. Ponosni su na nastup na 11. smotri kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina, te na nastup u Zagrebu, gdje je pjevačka skupina izvela stare ukrajinske božićne pjesme. Na pozornici u Lipovljanima predstavili su se ukrajinskim narodnim plesom Hopak, te  ukrajinskom svatovskom pjesmom Vizide. Voditelj folklorne skupine KUD-a iz Kaniže je Željko Has.


U pratnji tamburaškog orkestra, igrama iz Baranje pod nazivom Baranjsko kolo, Ranče, Jabučica, Todore, Mađarac i Cigančica, u ime srpske nacionalne manjine predstavili su se članovi KUD-a ”Branko Radičević” iz Darde.

KUD ”Branko Radičević” osnovano je 1921. godine kao Pjevačko društvo. Od 1926. godine djeluje kao folklorna skupina. Osnovali su ga, i u njegovom radu sudjelovali ljudi koji poštuju svoje kulturno naslijeđe, tradiciju, folklor, pjesmu i običaje. Društvo ove godine obilježava 90 godina postojanja, a njeguje igre, pjesme i običaje srpskog naroda. Izvodi i koreografije Baranje, Zapadne Slavonije, Srijema, Banata, i drugih krajeva. Svojim nastupima na brojnim smotrama, festivalima i koncertima Društvo je pronijelo ime Darde i Baranje širom cijele Hrvatske i diljem Europe. Dodijeljena im je Zlatna plaketa i prvo mjesto na 13. europskoj smotri srpskog folklora dijaspore, u Sarajevu 2008. godine. Sudionici su Susreta nacionalnih manjina u ”Lisinskom”, te Međunarodne smotre folklora u Zagrebu. Voditelj folklorne skupine je Ljubiša Bukvić.


Nakon odličnog nastupa članova KUD-a ”Branko Radičević” iz Darde, a lipovljansku pozornicu izašlo je još jedno društvo iz Darde. Romsko kulturno umjetničko društvo ”Darda”.

KUD je osnovan 2002. godine, a okuplja pripadnike romske nacionalne manjine, no u KUD-u se nalaze i pripadnici ostalih narodnosti. Cilj im je njegovanje kulture, tradicije i običaja Roma te razvijanje kulturno umjetničkog amaterizma kroz organiziranje razni kulturno umjetničkih programa. Rade na jačanju i učvršćivanju dobrih i humanih odnosa među ljudima, te surađuju među srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu. Tijekom godine organiziraju dvije kulturne manifestacije: proslavu Svjetskog dana Roma i godišnji koncert. Ostvarili su dojmljive nastupe u Hrvatskoj, sudjelovali su na manifestaciji kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina u RH, na Đakovačkim vezovima, na priredbi ”Otvaranje desetljeća za Rome” i mnogim drugim. Članovi romskog društva Darda drugi su puta nastupili na ”Lipovljanskim susretima”, a predstavili su se romskim plesom ”Mošu”. Koreografiju plesa postavio je Jovica Radosvljević.


Drugu godinu za redom u Lipovljanima su nastupili i članovi Bošnjačko kulturno-umjetničkog društvo ”Nur” iz Siska. BKUD ”Nur” iz Siska čuva i njeguje tradiciju, kulturu i običaje Bošnjaka. Temeljna je zadaća Društva razvijanje i unapređivanje osobnog obrazovanja svih članova kao i afirmiranje kulturne baštine suvremenog bošnjačkog stvaralaštva. Društvo je osnovano 2005. godine, danas broje oko 150 članova, među kojim ima i onih koji nisu pripadnici bošnjačke zajednice. Nur označava svjetlost, a to je svjetlost koja predstavlja nadu, i što obasjava grobove svetaca. Ostvarili su niz nastupa diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a ponosni su na  gostovanje u Bursi, u Turskoj.

Članovi BKUD-a iz Siska predstavili su se koreografijom: ”Bosno moja, milo mjesto moje”. Koreografiju je postavio Ibrahim Čataković, a glazbu obradio Jasmin Šiljdedić – Jasko.


Nakon gotovo tri i pol satnog programa hrvatskih i društava nacionalnih manjina ”Lipovljanske susrete 2011.” završili su domaćini, članovi KUD-a ”Lipa”, vrlo uvježbanim slovačkim plesom – Šariš polkom.


Pored hrvatskog folklora, Kulturno-umjetničko društvo ”Lipa” njeguje plesove slovačke nacionalne manjine. Zahvaljujući izvrsnoj suradnji s Maticom slovačkom Lipovljani, ”Lipa” nastoji, gdje god je to moguće, predstaviti i slovačku nacionalnu manjinu. Zato nastupaju na brojnim smotrama folklora Slovaka u Hrvatskoj i u Slovačkoj. Članovi Kulturno-umjetničkog društva ”Lipa’izveli su vrlo efektno Šariš polku, za koju je koreografiju postavio stručni voditelj Tihomir Krmek, uz pratnja tamburaška skupine Društva čiji je voditelj profesor Franjo Rodić.


Izvedbom slovačkog plesa KUD ”Lipa” je i zatvorio ovogodišnje ”Lipovljanske susrete”. Uz Bethovenovu ”Odu radosti” i vrlo lijep vatromet glazbenici, pjevači i plesači domicilne hrvatske narodnosti i gotovo svih nacionalnih manjina oprostili su se od oko 5 tisuća posjetitelja koji su, u subotu, 27. kolovoza došli vidjeti, a time  i podržati, bogatstvo, ljepotu i  ponos tradicijske kulture Hrvata i nacionalnih manjina koje živi u raznim krajevima Republike Hrvatske.


Posjetitelji su, drugu godinu za redom, do posljednjeg mjesta ispunili središnji prostor ”Lipovljanskih susreta”.