KRATKA INFORMACIJA O NOVIM OBVEZAMA I MOGUĆNOSTIMA OSTVARENJA IZRAVNIH PLAĆANJA U 2015.g, VEZANIM UZ PLANIRANJE JESENSKE SJETVE 2014.g. I ZASNIVANJE PLODOREDA ZA 2015.g:

Za ostvarivanje izravnih plaćanja u 2015. godini obveza svih PG je pridržavanje standarda poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš pri čemu će ostvariti dodatna prava na osnovno plaćanje po hektaru tzv. ZELENO PLAĆANJE = greening.

Poljoprivredne prakse koje su korisne za klimu i okoliš, koje će u 2015. omogućiti PG-ima dodatno plaćanje:

  • RAZNOLIKOST USJEVA – PLODORED (samo oranice)
  • 10-30ha=minimalno 2 kulture (1. kultura max.75%)
  • Više od 30 ha = minimalno 3 kulture (3. kultura minimalno 5%)

Izuzetak su manja poljoprivredna gospodarstva koji imaju manje od 10.ha.

Nepridržavanje za 2015. I 2016. neće dobiti zeleno plaćanje, ali će dobiti osnovno plaćanje po površini, a od 2017. smanjit će im se osnovno plaćanje po površini.

Od 2015. bit će dodijeljene dodatne potpore za površine pod voćem, povrćem i krmnim proteinskim kulturama.

Za detaljnije informacije javiti se u Savjetodavnu Službu.

izravna_placanja_savjetodavna2015_2020 (2)

planiranje_jesenske _sjetve2014_plodored2015

Info za jesensku sjetvu_obveze i mogućnosti potpora za 2015

Već prilikom planiranja jesenske sjetve u 2014.g. (i općenito planiranja proizvodnje, plodoreda i korištenja obradivih površina) poljoprivrednici trebaju uzeti u obzir nove uvjete koje moraju ispuniti kako bi ostvarili izravna plaćanja za 2015.godinu.

To su, između ostalog, RAZNOLIKOST USJEVA i EKOLOŠKI ZNAČAJNA POVRŠINA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU.

Pored toga, od kampanje 2015. uvedena je mogućnost ostvarenje DODATNE POTPORE ZA KRMNE PROTEINSKE KULTURE, kao i za POVRŠINE VOĆNJAKA I POVRTNJAKA (uz uvjete plasmana dijela proizvodnje kroz udruženja proizvođača).

OBVEZE POLJOPRIVREDNIKA ZA OSTVARENJE IZRAVNIH PLAĆANJA U 2015. – vezane uz sjetvu u jesen 2014.

Poljoprivrednici koji žele u 2015. ostvariti prava na plaćanja u okviru programa osnovnog plaćanja dužni su NA SVIM PRIHVATLJIVIM HEKTARIMA svojeg poljoprivrednog gospodarstva (u daljnjem tekstu: PG) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš (u daljnjem tekstu: zeleno plaćanje) od 1.siječnja 2015.godine, što znači da je već pri planiranju jesenske sjetve u 2014 godini potrebno voditi računa o pridržavanju ovih praksi.

Pridržavanje ovih praksi omogućit će poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru. Iznos zelenog plaćanja ovisit će o vrijednosti osnovnog prava na plaćanja.

Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su:

  1. raznolikost usjeva
  2. postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini i
  3. održavanje postojećih trajnih travnjaka.
  4. RAZNOLIKOST USJEVA

OVA MJERA ODNOSI SE SAMO NA ORANICE (NE NA VOĆNJAKE, VINOGRADE,

TRAJNE TRAVNJAKE I TRAJNE PAŠNJAKE)

Ako JE UKUPNA POVRŠINA ORANICA PG

– manja od 10 ha, poljoprivrednik nije obvezan (u smislu zelenog plaćanja) imati više kultura

– između 10 i 30 ha, na tim oranicama moraju biti zasijana barem dva različita usjeva,

s tim da glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% tih oranica,

– veća od 30 ha, na oranicama moraju biti zasijana barem tri usjeva, pri čemu glavni

usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica, a dva glavna usjeva zajedno ne smiju

zauzimati više od 95% zemljišta.

Primjer. Ako ratar obrađuje ukupno npr. 100 hektara oranica, a sije kukuruz (kao glavni usjev),

ječam (kao drugu kulturu po zastupljenosti) i soju (kao treću kulturu po zastupljenosti), kukuruz ne

smije biti zasijan na više od 75 ha, a kukuruz i ječam zajedno ne smiju zauzimati više od 95 ha.

S obzirom da je soja ujedno i kultura koja fiksira dušik, površine pod sojom prihvatljive su i kao

ekološki značajne površine.

IZUZETAK OD OBVEZE RAZNOLIKOSTI USJEVA

  1. Različite usjeve ne trebaju imati PG, koja na više od 75 % ORANICA imaju:
  2. a) proizvodnju trava ili druge zeljaste krme,
  3. b) ugar ili
  4. c) kombinaciju trava i ugara,

pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od

30 hektara.

  1. Različite usjeve ne trebaju imati PG koja na više od 75 % ukupne prihvatljive

poljoprivredne površine imaju:

  1. a) trajne travnjake ili pašnjake,
  2. b) proizvodnju trava ili druge zeljaste krme ili,
  3. c) kombinaciju navedenih kultura,

pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od

30 hektara.

ŠTO SU „RAZLIČITI USJEVI (KULTURE)“

Različiti usjevi (ili kulture) su:

  1. a) različiti RODOVI u smislu botaničke klasifikacije usjeva (npr. rod Triticum: pšenica),
  2. b) različite VRSTE ISTOG RODA kad se radi o porodicama Brassicaceae (kupusnjače), Solanaceae (pomoćnice) i Cucurbitaceae (tikvovke),
  3. c) zemljište na ugaru,
  4. d) trave koje nisu trajne i drugo zeljasto krmno bilje.

Ozimi i jari usjevi iste kulture također se smatraju različitim usjevima (npr. ozimi i jari ječam smatraju se različitim kulturama u smislu zelenih plaćanja).

  1. EKOLOŠKI ZNAČAJNA POVRŠINA

OVA MJERA ODNOSI SE SAMO NA ORANICE (NE NA VOĆNJAKE, VINOGRADE, TRAJNE TRAVNJAKE I TRAJNE PAŠNJAKE)

Ako JE UKUPNA POVRŠINA ORANICA PG

– manja od 15 ha, poljoprivrednik nije obvezan imati ekološki značajne površine.

– veća od 15 ha, poljoprivrednik treba osigurati da je od 1. siječnja 2015. najmanje 5%

površine oranica tzv. “ekološki značajna površina” (EZP).

Površine na PG-u koje se smatraju ekološki značajnim površinama su:

PRIZNATA POVRŠINA

Zemljište na ugaru

1 m2 zemljišta na ugaru = 1 m2 EZP

OBILJEŽJA KRAJOBRAZA

Živice ili pojasevi drvenastih kultura

(širine do 10 m)

1 metar (dužni) živice: EZP površina od 10 m2

Izolirana stabla

(s promjerom krošnje od najmanje 4m)

1 izolirano stablo EZP površina od 30 m2

Drvored

(s promjerom krošnje od najmanje 4m), prostor između krošnji ne prelazi 5m)

1 metar drvoreda: EZP površina od 10 m2

Skupina stabala i grmlja

(stabla spojena krošnjama koja se

1 m2 površine: EZP površina od 1,5 m2

preklapaju) – površine do najviše 0,3ha

Jezerca (lokve, bare)

(površine do najviše 0,3ha)

1 m2 jezerca: EZP površina od 1,5 m2

Jarak

(širine najviše 6 m; uključujući otvorene vodotoke za navodnjavanje ili odvodnju)

1 metar jarka: EZP površina od 6 m2

Tradicionalni suhozidovi

1 metar suhozida: EZP površina od 1 m2

Rubni pojasevi duž vodotoke (i druge vode), uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom

(širine barem 1m)

1 metar rubnog pojasa: EZP površina od 9 m2

Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume

bez proizvodnje

najmanja širina 3 m; na pojasu nema proizvodnje usjeva, ali je dozvoljena košnja i napasivanje

1 m: EZP površina od 9 m2

sa proizvodnjom poljoprivrednih

usjeva

najmanja širina 3 m

1 m: EZP površina od 1,8 m2

Površine s kulturama kratkih ophodnji (drvenaste kulture za bio-masu) na kojima se ne koriste mineralna gnojiva i/ili sredstva za zaštitu bilja

1 m2 površine: EZP površina od 0,3 m2

Kulture: crna joha (Alnus glutinosa), breza (Betula sp.), grab (Carpinus sp.), kesten (Castanea sp), jasen (Fraxinus sp.), topola (Populus sp), bagrem (Robinia pseudoacacia) i vrba (Salix sp.)

Površine s postrnim/naknadnim ili zelenim pokrovnim usjevima

1 m2 površine: EZP površina od 0,3 m2

Površine s usjevima koji fiksiraju

dušik (kao glavni usjev)

1 m2 površine: EZP površina od 0,7 m2

Kulture: soja (Glicyne max), lucerna (Medicago sativa), grah (Phaseolus spp), kravlji grašak (Vigna spp.), slanutak (Cicer spp.), djetelina (Trifolium spp.), bob (Vicia faba), leća (Lens culinaris), lupina (Lupinus spp.), grašak (Pisum spp.), grahorica (Vicia spp.), smiljkita roškasta (Lotus corniculatus), grahor satrica (Lathyrus sativus), djetelinsko- travne smjese

Površine pod obilježjima krajolika i pod rubnim pojasevima priznaju se kao EZP ne samo ako se nalaze na oranicama nego ako se nalaze i uz – pokraj obradivog zemljišta koje je poljoprivrednik prijavio u ARKODU.

IZUZETAK OD OBVEZE EZP

Ekološki značajne površine ne trebaju imati PG, koja na više od 75 % ORANICA imaju:

  1. d) proizvodnju trava ili druge zeljaste krme,
  2. e) proizvodnju leguminoza (mahunarki),
  3. f) ugar ili
  4. g) kombinaciju navedenih kultura,

pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od

30 hektara.

Ekološki značajne površine također ne trebaju imati PG, koja na više od 75 % ukupne

prihvatljive poljoprivredne površine imaju:

  1. d) trajne travnjake ili pašnjake,
  2. e) proizvodnju trava ili druge zeljaste krme ili ,
  3. f) kombinaciju navedenih kultura,

pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od

30 hektara.

Primjer zadovoljenja obveze EZP:

Ratarsko gospodarstvo sa 100 ha oranica treba imati barem 5 ha EZP.

Ukoliko na (ili pored) oranica ima 1.500 dužnih metara pojasa uz vodotok

(= 13.500 m2 EZP), 1.000 dužnih metara pojasa uz rub šume bez poljoprivredne kulture (= 9.000 m2 EZP) i 4 hektara površina pod kulturom koja fiksira dušik, npr. pod sojom (4 ha x 0,7 = 2,8 ha), ispunio je svoju EZP obvezu (pojas uz vodotok i rub šume = 2,25 ha EZP + soja = 2,8 ha EZP…ukupno = 5,05 ha EZP ili >5% ukupne površine oranica).

  1. TRAJNI TRAVNJACI

Poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti niti preorati posebno zaštićene trajne travnjake i

trajne pašnjake smještene na okolišno-osjetljivim područjima Natura 2000, utvrđenim

Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013).

Pored toga, s obzirom na obvezu zadržavanja omjera trajnih travnjaka i ostalih obradivih

površina u Republici Hrvatskoj na razini prijavljenoj u 2013., poljoprivrednici koji na

svojem PG planiraju preorati (pretvoriti u obradivu površinu – oranicu, višegodišnji nasad

i sl.) više od 10% površina koje su 2013. prijavili kao trajni travnjak ili trajni pašnjak

(površine označene u ARKODU kao “Livade i pašnjaci”), ili povećati ukupne poljoprivredne

površine svog PG na drugi način (kupnja, najam zemljišta,…) pri čemu se omjer površina

pod trajnim travnjacima/pašnjacima i ostalim obradivim površinama prijavljenim u 2013.

mijenja za više od 10%, moraju od Ministarstva poljoprivrede zatražiti dozvolu za prenamjenu

trajnih travnjaka ili pašnjaka.

ZELENO PLAĆANJE OSTVARUJU I ONI KOJI ZBOG PRIRODE SVOJE PROIZVODNJE NE MORAJU ZADOVOLJAVATI POJEDINE OBVEZE

Poljoprivrednici koji nisu obveznici pojedine mjere (npr. oni čije su oranice manje od 10 ha, a nemaju (ili ne prenamjenjuju) trajne travnjake, ili oni koji imaju samo višegodišnje kulture i sl.) ipak ostvaruju pravo na zeleno plaćanje, koje im se dodaje na iznos osnovnog plaćanja po površini.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA = ZELENA PLAĆANJA

Poljoprivrednici koji imaju ekološku proizvodnju AUTOMATSKI ZADOVOLJAVAJU SVE

UVJETE poljoprivrednih praksi koje su korisne za klimu i okoliš, tj. automatski ostvaruju

pravo na zeleno plaćanje.

KAZNE ZA NEPRIDRŽAVANJE OBVEZA ZA „ZELENO PLAĆANJE“

Ako poljoprivrednici ne zadovoljavaju navedene obveze za zeleno plaćanje:

  1. a) Za 2015. i 2016. neće dobiti zeleno plaćanje, ali će dobiti osnovno plaćanje po površini
  2. b) Od 2017. ne samo da neće moći dobiti zeleno plaćanje nego će im se smanjiti i

iznos osnovnog plaćanja po površini

NOVA PROIZVODNO VEZANA POTPORA ZA KRMNE PROTEINSKE KULTURE

MOGUĆNOST OSTVARENJA DODATNE POTPORE ZA POVRŠINE POD KRMNIM PROTEINSKIM KULTURAMA

PROTEINSKE KULTURE ZA ISHRANU STOKE

Poljoprivrednici, korisnici izravnih plaćanja će od 2015.g. moći ostvariti dodatnu potporu po hektaru za proteinske kulture koje se koriste za ishranu stoke (krmne proteinske kulture).

To su slijedeće krmne kulture: stočni grašak (Pisum sativum), grahorice (Vicia sp), djeteline

(Trifolium sp), lucerne (Medicago sp.) stočni bob (Vicia faba), smiljkita (Lotus corniculatus),

lupine (Lupinus sp) i esparzeta (Onobrychis sp.) i soja za stočnu hranu.

Pored navedenih čistih krmnih kultura, potporu ostvaruju i površine zasijane leguminozno –

travnim smjesama, kao što je npr. smjesa lucerne i trave s najmanje 50% lucerne (odnosno smjese s najmanje 50% krmne leguminoze).

MOGUĆNOST OSTVARENJA DODATNE POTPORE ZA POVRŠINE POD VOĆNIM I POVRTNIM KULTURAMA

POTPORE ZA PROIZVOĐAČE VOĆA I POVRĆA KOJI DIO SVOJE PROIZVODNJE PLASIRAJU KROZ UDRUŽENJA PROIZVOĐAČA, ZADRUGE, ORGANIZACIJE I DR.

Poljoprivrednici, korisnici izravnih plaćanja će od 2015.g. moći ostvariti dodatnu potporu

po hektaru za voćne i povrtne kulture ukoliko proizvode povrće ili voće na najmanje jednom hektaru prihvatljive površine i isporučuje najmanje 50 % vlastite proizvodnje kroz udruženja proizvođača (zadruge, proizvođačke grupe, proizvođačke organizacije i dr.).

Detaljnije informacije možete dobiti u Ministarstvu poljoprivrede:

Mirjana Kovačić, tel: 6106 697, mirjana.kovacic@mps.hr;

Gezim Ramqaj, tel: 6106 511; gezim.ramqaj@mps.hr